logo logo Humanost.org - Daj svoj doprinos!

III Susret studenata psihologije sa prostora bivše Jugoslavije

"Arhitektura mira"

Konferencija posvećena iskustvima iz rata i mogućnostima za izgradnju trajnog mira

::O Susretu:: ::Program::

"Uloga NVO-a u pomirenju" (tj. Kakva je to "uloga", tko ju je osmislio i zadao, kako funkcionira, kako se nadgleda i provjerava… može li se bez nje?)

Gordan Bodog i Goran Božičević
Miramida centar, Grožnjan/Zagreb

Cilj radionice je prodiskutirati/ problematizirati značenje izraza 'pomirenje' kao i 'nevladina organizacija'. Također, želimo na radionici interaktivno promišljati i sam pojam/naziv «izgradnja mira»: jedan od pristupa/uvida pojašnjavanju pojma kaže: premda je 'izgradnja mira ' jedna od najbrže rastućih novih industrija društvenog inženjeringa, od završetka blokovske podjele Svijeta, ona je većini građana post- YU zemalja potpuno nepoznat pojam. Iako prvi puta uvedena u UN dokumente tek 1992, izgradnja mira je 'obavezna' za svaku međunarodnu organizaciju (koja iole drži do sebe i svog (ogromnog) proračuna); između golemog obrta novca te nedovoljno učinkovitog (možemo li reći: impotentnog?) UN-a, do mreža komunikacije, podrške i edukacija koje su u 90ima na ovim prostorima uključivale desetke tisuća ljudi, uz mahom beznačajna financijska sredstva, a o kojima se uglavnom ne zna ništa, zbiva se polje međudjelovanja…

Koliko pojam 'nevladina organizacija' znači «bratstvo» (solidarnost s onima koji nemaju), «jednakost» ( u pristupima resursima, informacijama, u načinima djelovanja ) i «slobodu» (kretanja ali i kreiranja) te je sinonim otpora nedemokratskim režimima, a koliko se trebamo zamisliti kada general vojske SAD-a kaže da su «Nevladine organizacije naš prirodni saveznik» (u ratu u Iraku) !?? Forma je zamijenila sadržaj pa se kod nas smatra da je sam rad u NVO-ima , rad na izgradnji pravednijeg društva, a zaboravlja se da je NVO , samo forma koja pomaže građanima da se samoorganiziraju i rade na zadovoljavanju svojih interesa i (poželjno) društvenih potreba.

Kroz radionicu će se sagledavati i mjesto psihologije u našim post-ratnim društvima. Težimo li društvu stručnjaka/inja koji pomažu/ saniraju/ stvaraju ili društvu građana koji koriste svoja (i stručna ) znanja da ukažu i ali i sami transformiraju stanja u društvu.

Voditelji će u vježbama koristiti svoje iskustvo iz dugogodišnjeg rada u podijeljenim, post--ratnim sredinama, s prognanicima, povratnicima, aktivistima, veteranima, brojnim međunarodnim akterima i lokalnim vlastima. Analizirat će se konkretni primjeri i sagledati (nevidljiv) kontekst globalnih mreža građanskog neposluha, aktivizma i podrške nenasilju.

Radionica je zamišljena u dva dijela: prije i poslijepodne s pauzama za kavu/čaj/osvježenja.




[vrh strane]